Narodna nošnja
Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrednostima. Do nas su uglavnom stigle sačuvane odevne celine iz 19. i prvih desetina 20. veka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna nošnja. Po načinu odevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mešovitim etničkim sredinama, i kojoj etničkoj odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, raznovrsne narodne nošnje imale su mnogostruka značenja u životu naroda, ali su bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa, tako da osim obeležja vremena u kome su rukotvorene i nošene, sadržani su i drugi odevni elementi iz proteklih vremena.
Mušku nošnju čine : pantalone, košulja, jelek, kanica, čarape, šajkača i opanci.
Mušku nošnju čine : pantalone, košulja, jelek, kanica, čarape, šajkača i opanci.
Žensku nošnju čine: suknja, košulja, jelek, kanica, čarape, marama i opanci.